Lekcija 1: Radionica 1: Šta je to što zovemo rod?

Prije izvođenja ove aktivnosti važno je da voditelj razumije razlike između spola i roda. Ovdje smo naveli opće definicije, ali voditelj mora pročitati uvod u ovaj priručnik radi boljeg razumijevanja. Spol je biološki – to jest, rađamo se s muškim ili ženskim reproduktivnim organima i hormonima. Rod predstavlja način na koji smo socijalizirani – to jest, način na koji se stavovi, ponašanje i očekivanja formiraju na osnovu onoga što društvo povezuje sa ženama ili muškarcima. Ove karakteristike se mogu naučiti od članova obitelji, prijatelja, kulturnih i vjerskih institucija i na radnom mjestu. Neki sudionici mogu miješati rod sa seksualnom orijentacijom. Važno je pojasniti kako je rod socio-kulturološki konstrukt prema kojem se određeni stavovi i ponašanja pripisuju pojedincima na osnovi njihovih fizičkih i hormonalnih atributa. Seksualna orijentacija, s druge strane, osjećaj je da se možete romantično i seksualno povezati prema nekome suprotnog spola (heteroseksualna), istog spola (homoseksualna), ili osobama oba spola (biseksualna). Neovisno o nečijoj seksualnoj orijentaciji, svaki pojedinac je pod utjecajem društvenih očekivanja utemeljenih na njihovom spolu. Tijekom rasprave voditelj bi trebao biti oprezan i ne iskazivati ekstremne stavove te se činiti kao da je ona/on protiv sudjelovanja žena/muškaraca u nekoj aktivnosti ili ponašanju povezanim s njihovim tradicionalnim rodnim ulogama. Cilj rasprave je doći do zaključka kako svatko treba imati stvarni izbor u životu – npr. prihvatljivo je da žena bude domaćica sve dok je to njen izbor, a ne nešto što joj nameću rodne uloge, obitelj ili društvo, i da se ona osjeća osnaženo donoseći odluke za sebe; taj izbor važan je za pojedinca i njegovo/njeno ispunjenje i sreću. Sredina koja gleda na svoje članove samo kroz rodne uloge društvo je u kojem su svi ograničeni očekivanjima drugih ljudi.
U većini društava, rodne uloge vide se kao nešto fiksno, “prirodno” i jedina mogućnost. Kada objašnjavate i razgovarate o rodu, pokušajte dati primjere običaja koji se smatraju “normalnim” i koji su, čini se, uklesani u kamenu za žene i muškarce te nisu samo socijalni konstrukti, već stvari koje su relativne i često se mijenjaju kroz povijest.

Na primjer, odjeća
Visoke potpetice – u nekim trenucima u povijesti nosili su ih muškarci koji su pripadali višim klasama, Luj XIV. vjerojatno je bio jedan od najvećih kolekcionara visokih potpetica.
Ružičasta za djevojčice i plava za dječake – također je rodna norma novijeg datuma – od početka 20. stoljeća, tvrtke koje su proizvodila odjeću za bebe nametnule su razliku kod odjeće za bebe (ružičasta za djevojčice, plava za dječake) kako bi se prodaja povećala. Prije toga, je situacija u SAD-u bila obrnuta – ružičasta boja je bila za dječake, a plava za djevojčice – jer je plava smatrana nježnijom bojom!

Haljine i suknje za muškarce – muškarac koji u našoj regiji hoda ulicom u haljini ili suknji bilo koje vrste, dobit će negativne komentare, možda će ga čak i napasti govoreći da nije muškarac ili zbog njegove pretpostavljene seksualnosti. Ti isti ljudi obično nemaju problem što svećenici nose odore ili “haljine” koje nose muškarci u nekim dijelovima svijeta (npr. Indija) ili suknje (kiltovi u Škotskoj).
Također je važno rod i spol ne predstavljati kao krute ili dihotomne (dvojne) identitete. Tijekom aktivnosti, voditelj bi možda htio razgovarati o tome kako se transrodne i transseksualne osobe ne uklapaju u ove tradicionalne rodne i spolne kategorije. Transrodne osobe ne identificiraju se s rodom koji im se pripisuje po rođenju, poput pojedinca koji je rođen kao ženska osoba, ali se identificira kao muška osoba. Transseksualne osobe su one osobe koje su se odlučile za medicinski prijelaz na rod koji im bolje odgovara. Interseksualne osobe (također poznate kao hermafroditi) su osobe rođene s djelomično ili u potpunosti razvijenim parom ženskih i muških spolnih organa.