1 of 2

Lekcija 5: Radionica 15: Što radim kad sam ljut/a?

Cilj: Pomoći sudionicima da razmisle o tome kako prepoznati kada su ljuti i kako izraziti svoju ljutnju na konstruktivan, nenasilan način.

Potrebni materijal: Flipchart papir, olovke, samoljepljiva traka i dovoljan broj preslika Dodatne građe za svakog sudionika.

Preporučeno vrijeme: 90 minuta

Planiranje: Nije potrebno

Tijek:

1. Počnite aktivnost s kratkim uvodom u temu, kao na primjer:

Mnogi adolescenti miješaju ljutnju i nasilje misleći da su to iste stvari. Trebalo bi naglasiti kako je ljutnja emocija, prirodna i normalna emocija koju svako ljudsko biće osjeti u nekom trenutku svog života. Nasilje je način izražavanja ljutnje, odnosno, to je oblik ponašanja kojim se može izraziti ljutnja. Međutim, postoje mnogi drugi načini za izražavanje ljutnje – bolji i pozitivniji načini – od nasilja. Ako naučimo iskazati svoju ljutnju kad je osjetimo, to može biti bolje nego zadržati je duboko u sebi, jer mnogo puta kada dozvolimo nagomilavanje ljutnje u nama, u nama, skloni smo jednostavno eksplodirati.

2. Objasnite skupini da je svrha ove aktivnosti razgovor o tome kako mladi izražavaju ljutnju.

3. Podijelite preslike Dodatne građe. Pročitajte svako pitanje i neka sudionici odgovore na pitanja pojedinačno. Dajte im dvije ili tri minute za svako pitanje. Za skupine koje su slabije pismene, pročitajte pitanja naglas, a sudionici neka razgovaraju u parovima ili naprave sliku.

4. Nakon što popune dobivenu Dodatnu građu, podijelite sudionike u male skupine od po četvero ili petero sudionika. Neka podijele svoje odgovore jedni s drugima. Dajte 20 minuta za ovaj rad u skupinama.

5. Dok su sudionici još u malim skupinama, podijelite komadiće flipchart papira svakoj skupini i zamolite ih da naprave listu:
– Negativnih načina reagiranja kada smo ljuti
– Pozitivnih načina reagiranja kada smo ljuti

6. Dajte skupinama 15 minuta za kreiranje liste, a onda zamolite svaku skupinu da predstavi svoje odgovore ostalima.

7. Vrlo je vjerojatno da će na listi “Pozitivnih načina” sudionici navesti: (1.) udahni duboko ili broji do deset i (2.) koristi riječi za iskazivanje osjećaja bez vrijeđanja. Važno je istaknuti kako “udahni duboko” ne znači izaći van, uskočiti u automobil (ako je takav slučaj) i brzo voziti, izlažući se riziku odlaska u bar i opijanja. Ako gore navedene predložene taktike ovdje nisu ni na jednoj prezentiranoj listi, objasnite ih skupini.

Ukratko: Udahnuti duboko znači povući se iz situacije sukoba i ljutnje, udaljiti se od osobe prema kojoj osjećamo ljutnju. Netko može brojati do deset, udahnuti duboko, prošetati okolo ili baviti se nekom drugom vrstom fizičke aktivnosti, nastojeći ohladiti se i malo smiriti. Uopćeno, važno je da osoba koja je ljuta objasni drugoj osobi kako će duboko udahnuti zato što je ljut, nešto poput: “Dosta mi je tebe i stvarno moram udahnuti svjež zrak. Moram nešto učiniti, prošetati, kako se ne bih osjećao nasilnim ili počeo vikati. Kad se ohladim, smireniji sam i onda možemo razgovarati o svemu”.

Drugi primjer za strategiju suočavanja s ljutnjom je pokušaj izražavanja svojih osjećaja ne vrijeđajući druge. Ovo podrazumijeva objašnjavanje zašto ste uznemireni i na koji način planirate riješiti ovu situaciju, bez napadanja i vrijeđanja drugih. Dajte primjer skupini: Ako vaša djevojka kasni na sastanak, mogli biste reagirati vičući: “Ti si bezobrazna, uvijek je isto, ja stojim ovdje čekajući te”.

ILI biste mogli iskazati ljutnju na način da nikoga ne vrijeđate

primjer: Vidi, ljut sam na tebe jer kasniš. Sljedeći put, ako misliš da nećeš stići na vrijeme, samo mi javi – nazovi me, pošalji SMS – umjesto da me ostavljaš čekati.

8. Razgovarajte o sljedećim pitanjima.

MOGUĆNOST:

Ukoliko to vrijeme dozvoli, pozovite sudionike da osmisle neke igre uloga ili razmisle o drugim primjerima situacija ili fraza koje ilustriraju razliku između vikanja/korištenja uvredljivih riječi i korištenja riječi koje ne vrijeđaju.

Pitanja za raspravu:

  1. Općenito govoreći, je li muškarcima teško izraziti ljutnju bez korištenja nasilja? Zašto?
  2. Što je s djevojkama? Iskazuju li one ljutnju jednako lako?
  3. Tko su naši uzori za učenje, kako izraziti svoje emocije, uključujući i ljutnju?
  4. Često znamo kako izbjeći sukob ili tuču, bez korištenja nasilja, ali ne postupamo tako. Zašto?
  5. Je li moguće “udahnuti malo svježeg zraka” kako bi se smanjio broj sukoba? Imate li iskustva s korištenjem ove strategije? Kako je to prošlo?
  6. Je li moguće “koristiti riječi bez vrijeđanja”?
  7. Što ste naučili iz ove aktivnosti? Kako ovo možete primijeniti u svojim životima i vezama?

Zaključak:

Ljutnja je normalna emocija koju svako ljudsko biće osjeća u nekom trenutku svog života. Problem je, međutim, u tome što neki ljudi mogu pomiješati ljutnju i nasilje, misleći kako su to iste stvari i misleći da je nasilje prihvatljiv način izražavanja ljutnje. Ipak, postoji mnogo drugih načina izražavanja ljutnje – produktivnijih i pozitivnijih načina – nego što je to nasilje. Ako naučimo izraziti svoju ljutnju kad je osjetimo, to može biti bolje nego zadržati je duboko u sebi, jer, mnogo puta, kada dopustimo da se ljutnja nagomila u nama, skloni smo jednostavno eksplodirati.

Tabela za razmišljanje: Što radim kad sam ljut/a?

  1. Razmislite o situaciji koja vam se nedavno dogodila kada ste bili ljuti. Što se dogodilo? Ukratko opišite tu situaciju (jedna ili dvije rečenice):
  2. Sada, razmišljajući o toj situaciji, pokušajte se sjetiti što ste mislili i osjećali. Pokušajte ovdje navesti jedan ili dva osjećaja koja ste osjetili:
  3. Vrlo često, kada osjetimo ljutnju, reagiramo nasilno. Ovo se čak može dogoditi i prije nego što shvatimo da smo ljuti. Neki ljudi reagiraju odmah, vičući, bacajući stvari na pod, udarajući nešto ili nekoga. Ponekad čak možemo postati depresivni, tihi i introspektivni. Razmišljajući o situaciji kada ste bili ljuti, kako ste pokazali tu ljutnju? Kako ste se ponašali? (Napišite rečenicu ili nekoliko riječi o tome kako ste reagirali, što ste učinili ili kako ste se ponašali.)