Tradicionalni, zastarjeli i sada već dokazano neefikasan pristup vođenja nastavnog procesa postavljao je nastavnike/ce u centar obrazovnog procesa. Takav pristup težište učenja postavlja na voditelja nastavnog procesa, u ovom slučaju nastavnika/cu ili trenera/icu, dok su učenici uglavnom bili pasivni sudionici koji su primali informacije. U kontrastu tradicionalnim modelima poučavanja, novi pristupi u potpunosti mijenjaju paradigmu učenja i premještaju učenike iz pozicije pasivnih promatrača u poziciju aktivnih sudionika koji samostalno, a uz instrukciju nastavnika/ce, putuju kroz obrazovni proces i tako postaju sudionici i vlasnici naučenog. Posebno je važno naglasiti da pristup aktivnog učenja omogućava svakom učeniku da shodno vlastitim sposobnostima stekne nove informacije, promijeni stavove i usvoji vještine.
Albert Einstein pisao je o novom modelu poučavanja i, obraćajući se nastavnicima, istaknuo:
„Stari pedagoški model poučavao je nastavnika da stoji i predaje; taj je model mrtav. Danas ste vi katalizator učenja, a vaši učenici su zvijezde nastave. Iako se obrazovanje smatralo pravom, ono sada sve više postaje povlastica. Očekujte da se učenici sve više sami poučavaju. Kultura pokreće svu motivaciju i učenje. Multikulturalna škola zahtijeva ponovno osmišljavanje procesa učenja i školske atmosfere, kao i kurikuluma. Nijedan problem ne može riješiti ista svijest koja ga je i stvorila. Moramo naučiti gledati svijet iznova.”
U slučaju da je obrazovni proces baziran na aktivnom učenju, učenici/ce i nastavno osoblje dijele fokus obrazovnog procesa u kojem nastavnik/ca usmjerava učenike koji aktivnim sudjelovanjem dolaze do unaprijed definiranoga obrazovnog cilja. Umjesto da samo slušaju, učenici i nastavnici jednako sudjeluju u tom procesu. Participativno obrazovanje uvažava činjenicu da je svaki učenik/ca individua sa specifičnim potrebama i specifičnim mogućnostima usvajanja novih znanja, stoga ovakav vid edukacije pozitivno odgovara na spomenute potrebe i omogućava svakom učeniku/ci da shodno vlastitim mogućnostima sudjeluje u obrazovnom procesu.
Sve radionice koje nudi Program Mladi temelje se na participativnom sudjelovanju, uvažavajući gore spomenute principe individualnosti učenika korištenjem različitih tehnika participativnog učenja (grupne vježbe, igrokazi, analize studije slučaja, igre, istraživanja, diskusije, brain storming). Sudjelovanjem u predloženim aktivnostima Programa Mladi učenici razvijaju važne psihosocijalne vještine s fokusom na razvoj interpersonalnih komunikacijskih vještina, kritičkog i kreativnog razmišljanja te razvijaju kolaborativne vještine kroz sudjelovanje u radu u grupama. Učenici također uče kako usmjeriti svoje učenje prema definiranom cilju, kako postavljati pitanja u interakciji s nastavnicima i preispituju vlastite percepcije i mišljenja. Posebno je važno naglasiti da aktivno sudjelovanje pobuđuje veći interes učenika za sudjelovanjem u obrazovnom procesu i u znatno su većoj mjeri motivirani za učenje i usvajanje novih znanja, informacija, stavova i vještina.
Nastava usmjerena na učenika:
Maryellen Weimer (2002) paradigmu promjene obrazovnog procesa s tradicionalnog modela na aktivno učenje usmjereno na učenike/ce sumira u sedam principa:
Učenici rade više:
U ovom slučaju uloga nastavnika je u usmjeravanju učenika da dođu do konačnog „otkrića“. To podrazumijeva više energije koju nastavnici/ce trebaju iskoristiti kako bi naveli grupe ili pojedinačno učenike do dođu do željenog cilja. U ovom slučaju razredi su „glasniji“ i „kaotičniji“ i ponekad je potrebno više vremena da učenici usvoje koncept. Učenici progresivno preuzimaju više odgovornosti za svoje učenje kroz otkrivanje onoga što trebaju naučiti.
Program Mladi nudi jasne instrukcije za provedbu obrazovnog procesa, stoga smo ponuđenom mikroorganizacijom svake pojedinačne aktivnosti omogućili nastavnicima da primjenjuju metode koje su unaprijed razvijene i testirane u radu s mladima.
Efektivni zadaci i aktivnosti koje nudimo kroz Program Mladi:
Demonstrira učenicima kako eksperti pristupaju obrazovnim zadacima i kako riješiti određeni problem.
Kolaborativno učenje uvažava principe vršnjačkog učenja kroz primjenu kolaborativnih aktivnosti i kooperativnih grupa koje sudjeluju u obrazovnom procesu i iskustvu.
Stvoriti okruženje za učenje koje doprinosi učeničkom preuzimanju odgovornosti za vlastito učenje.
Povratne informacije omogućuju učenicima da kroz interakciju s nastavnicima analiziraju vlastite stavove, mišljenja i razumijevanje određenih tema, a što omogućuje učenicima učenje iz vlastitih grešaka koje nastavnik/ca „otkriva“ na osnovi povratne informacije.
Da bi Program Y bio uspješan u ostvarenju postavljenih ciljeva, važno je razumjeti unutrašnje i vanjske faktore koji mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj. Obrazovne politike, društveni kontekst i lokalna ekspertiza imaju važan udio u ukupnoj paradigmi utjecaja na uspješnost programa koji se bave zdravljem. Podržavajuće okruženje gotovo nikada ne nastaje ili rijetko nastaje samo od sebe i obično su nastavnici, škole i ministarstva obrazovanja oni koji doprinose njegovom razvoju.
Podržavajuće okruženje za učenje obično uključuje sljedeće stavke: