U ovoj lekciji govorit ćemo o tome kako se mladi nose sa stresom i kako stres utječe na njihovo mentalno zdravlje. Da bismo razgovarali o ovoj temi, prvo moramo razumjeti što predstavlja mentalno zdravlje. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ažuriranoj 2014. godine, „mentalno zdravlje predstavlja stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života da može produktivno raditi i u mogućnosti je doprinositi svojoj zajednici“. Pozitivna dimenzija mentalnog zdravlja naglašena je u definiciji zdravlja SZO-a, a glasi: „Zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, psihičkog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti“. Mozak mladih ljudi u velikoj je mjeri pod visokim stresom tijekom faze odrastanja, pa je tako i njihovo mentalno zdravlje vrlo pogođeno nivoom stresa koji primaju. Moramo biti svjesni njihovih problema, pokušati ih razumjeti i pomoći im koliko god možemo, a vjerujte nam da možemo mnogo. Neki od uzroka stresa koji mogu ugroziti mentalno zdravlje mladih su pritisak vršnjaka, fizičko i emocionalno zlostavljanje i zanemarivanje, obiteljski problemi, uključujući zlostavljanje i alkohol, pubertetske promjene, nasilje, socijalna isključenost, sportske i izvannastavne aktivnosti, previsoka očekivanja, preseljenje u novi dom ili školu, testovi i domaći zadatci, pritisak u školi, prebrz ili prespor fizički razvoj, odbijanje vršnjaka, konflikti u vezi, prve intimne veze, problemi s novcem, itd.
Da biste razumjeli zašto je važno raditi na mentalnom zdravlju mladih, moramo naglasiti nekoliko važnih činjenica o ovoj temi. Na ovom slajdu vidimo da, prema SZO-u, oko 20 % djece i adolescenata u svijetu ima mentalne poremećaje ili probleme. Oni naglašavaju da oko polovine mentalnih poremećaja počinje i prije 14. godine. Druga činjenica govori o tome da više od 800 000 ljudi godišnje izvrši samoubojstvo koje predstavlja drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Postoje indicije da za svaku odraslu osobu koja je izvršila samoubojstvo postoji više od 20 drugih koji su pokušali samoubojstvo. Rana identifikacija i efikasno upravljanje ovom vrstom problema ključni su za osiguranje potrebne pomoći tim ljudima. Sljedeća činjenica govori o tome da mentalni poremećaji igraju važnu ulogu kao rizični faktori za druge bolesti i nenamjerne i namjerne povrede. Naime, oni povećavaju rizik obolijevanja od drugih bolesti kao što su HIV, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i obrnuto. Posljednja činjenica koja je ovdje predstavljena govori o tome da upravo moguće stigmatiziranje i diskriminacija sprečavaju pacijenta i obitelji koji žele potražiti potrebnu pomoć zbog mentalnog zdravlja da to i učine. Još uvijek u našem društvu postoji nerazumijevanje pojma mentalno zdravlje, tako da je stigma u vezi s tim izrazito raširena. Ova stigma može dovesti do zlostavljanja, odbacivanja i izolacije te isključiti ljude iz zdravstvene zaštite ili podrške. S ciljem promoviranja pozitivnoga mentalnog zdravlja mladim ljudima, vi, kao edukatori, možete dati značajan doprinos poboljšanju stanja mentalnog zdravlja mladih upotrebom alata Programa Y:
Hvala vam što ste slušali lekciju 4: Suočavanje sa stresom i mentalno zdravlje.