Lekcija 1: Radionica 6: Što je nasilje?
Cilj: Identificirati različite vrste nasilja koje se mogu pojaviti u intimnim odnosima, obiteljima i zajednicama.
Potrebni materijal: Flipchart papir i markeri, prikazi slučajeva nasilja iz Dodatne građe A i Dodatne građe B.
Preporučeno vrijeme: 90 minuta
Planiranje:
Prije početka radionice o nasilju, važno je istražiti lokalno relevantne informacije koje se tiču nasilja, uključujući postojeće zakone i socijalnu pomoć za one koji koriste i/ili su žrtve nasilja. Također je važno pripremiti se kako biste mogli uputiti sudionike na odgovarajuće službe ukoliko netko od njih otkrije da je žrtva nasilja ili zlostavljanja.
Prikazi slučajeva nasilja iz Dodatne građe A oslikavaju različite primjere nasilja, uključujući primjenu fizičkog, seksualnog i emocionalnog nasilja muškaraca nad ženama u intimnim odnosima, primjenu fizičkog nasilja muškaraca nad ženama izvan konteksta intimnog odnosa, fizičko nasilje između muškaraca i institucionalno ili nasilje na razini zajednice nad pojedincima ili skupinama ljudi. Ukoliko je potrebno, možete napraviti adaptacije prikaza slučajeva nasilja ili osmisliti nove u kojima biste obradili druge tipove nasilja koji se također javljaju u intimnim odnosima, obiteljima i/ili zajednicama.
Tijek:
Prvi dio – Što nama znači nasilje? (30 minuta)
1. Zamolite grupu da sjedne u krug i u tišini razmisli što je za njih nasilje.
2. Koristeći palicu za govor, pozovite svakog sudionika da s grupom podijeli svoje mišljenje o tome što je za njih nasilje. Napišite odgovore na radni papir. Mogući dodatni korak: pozovite sudionike da napišu ili nacrtaju što je za njih nasilje.
3. Razgovarajte sa sudionicima o zajedničkim elementima njihovih odgovora, kao i jedinstvenim stavovima. Pregledajte navedene definicije nasilja te recite sudionicima kako često nema jasne ili jednostavne definicije nasilja. U drugom dijelu vježbe pročitat ćete prikaze slučaja kako biste im pomogli razmisliti o različitim značenjima i vrstama nasilja.
– Fizičko nasilje: uporaba fizičke sile poput udaranja, šamaranja ili guranja.
– Emocionalno/psihološko nasilje: najčešće najteže prepoznati kao oblik nasilja. Uključuje ponižavanje, prijetnje, uvrede, pritiske, izraze ljubomore ili posesivnosti poput kontroliranja odluka i aktivnosti
– Seksualno nasilje: pritisak ili prisiljavanje nekoga na vršenje seksualnih radnji (od ljubljenja do seksa) protiv njihove volje ili izgovaranje seksualnih komentara, rezultat čega je osjećaj poniženja i neugode. Nije važno je li tome prethodilo ponašanje koje je ostavljalo dojam pristanka na spolni odnos.
Nasilje se često kategorizira i prema odnosu između žrtve i počinitelja:
– Nasilje protiv sebe odnosi se na nasilje u kojem su počinitelj i žrtva jedna te ista osoba i dijeli se na samoozljeđivanje i samoubojstvo.
– Interpersonalno nasilje odnosi se na nasilje između pojedinaca.
– Kolektivno nasilje odnosi se na nasilje koje su počinile veće skupine pojedinaca i dijeli se na socijalno, političko i ekonomsko nasilje.
Drugi dio – Razgovor o različitim tipovima nasilja (60 minuta)
4. Pročitajte svaki prikaz slučaja nasilja i koristite ceremonijalnu palicu govora kako biste započeli razgovor s pitanjima koja slijede poslije svakog prikaza slučaja.
5. Nakon što pročitate sve slučajeve, raspravljajte o sljedećim pitanjima.
Pitanja za raspravu:
- Koje se vrste nasilja najčešće pojavljuju u intimnim odnosima između muškaraca i žena? Što uzrokuje ovo nasilje? (primjeri mogu uključivati fizičko, emocionalno i/ili seksualno nasilje koje muškarci koriste nad djevojkama ili suprugama, kao i nasilje koje žene mogu koristiti nad svojim momcima ili muževima).
- Koje se vrste nasilja najčešće pojavljuju u obiteljima? Što uzrokuje ovo nasilje? (primjeri mogu uključivati roditeljsku uporabu fizičkog, emocionalnog ili seksualnog nasilja nad djecom ili druge tipove nasilja među članovima obitelji).
- Koje se vrste nasilja najčešće pojavljuju izvan intimnih odnosa i obitelji? Što uzrokuje ovo nasilje? (primjeri mogu uključivati fizičko nasilje među muškarcima, nasilje u bandama ili ratovima, silovanje koje je počinila nepoznata osoba i emocionalno nasilje ili stigmu spram nekih pojedinaca ili skupina u zajednici).
- Postoje li druge vrste nasilja koje se odnose na spol neke osobe? Koja je najuobičajenija vrsta nasilja nad ženama? (pogledajte dio Dodatne građe B – Što je rodno uvjetovano nasilje?) A koja nad muškarcima?
- Jesu li samo muškarci nasilni ili su i žene također nasilne? Koja je najuobičajenija vrsta nasilja koju muškarci koriste nad drugima? Koja je najuobičajenija vrsta nasilja koju žene koriste nad drugima?
- „Zaslužuje“ li ikad osoba – muškarac ili žena – biti udarena ili biti žrtva neke vrste nasilja?
- Kakve su posljedice nasilja po pojedince? Po odnose? Po zajednice?
- Što možete vi i drugi mladići učiniti za zaustavljanje nasilja u vašoj zajednici?
Zaključak:
Na svojoj osnovnoj razini, nasilje se može definirati kao uporaba sile (ili prijetnja silom) jednog pojedinca nad drugom osobom. Nasilje se često koristi kao način kontrole druge osobe, s ciljem uspostavljanja moći nad njom. Ono se događa svugdje u svijetu i često potječe od načina na koji su pojedinci, posebno muškarci, odgojeni i kako se nose s ljutnjom i sukobom. Obično se pretpostavlja kako je nasilje “prirodan” ili “normalan” dio muškarca. Međutim, nasilje je naučeno ponašanje i u tom smislu može se odučiti ili spriječiti. Kao što je bilo raspravljano u drugim radionicama, muškarci su često socijalizirani da potiskuju svoje emocije i ljutnja je ponekad jedan od rijetkih društveno prihvatljivih načina muškaraca za iskazivanje svojih osjećaja. Štoviše, muškarci su nekad odgajani s uvjerenjem kako imaju “pravo” očekivati neke stvari od žena (npr. kućanski poslovi ili spolni odnos) i pravo korištenja tjelesnog ili verbalnog zlostavljanja, ukoliko žene ne pruže navedeno. Važno je razmisliti o tome na koji način su ove krute rodne uloge, koje se odnose na to kako bi muškarci trebali izraziti svoje osjećaje i kako bi se trebali odnositi prema ženama, štetne i za muškarce kao pojedince i za njihove odnose. U svakodnevnim životima mladića, od ključnog je značaja razmišljanje o tome što oni mogu učiniti te se javno izjasniti protiv upotrebe nasilja drugih muškaraca.
Veza
Ova aktivnost se takođe može povezati sa jednom od prethodnih aktivnosti ”Izražavanje sopstvenih osjećanja” i diskusijom o tome kako se nositi sa ljutnjom.
Dodatna građa A:
PRIKAZI SLUČAJEVA NASILJA
Prikaz slučaja br. 1
Mirko i Lidija mladi su bračni par. Mirkova obitelj dolazi u njihov dom na večeru. On je vrlo zabrinut time hoće li se oni lijepo provesti i želi im pokazati kako je njegova supruga izvrsna kuharica. Međutim, kad se te noći vratio kući, ništa nije bilo spremljeno. Lidija se nije osjećala dobro i još nije bila počela s pravljenjem večere. Mirko je veoma uznemiren. On ne želi da njegova obitelj misli kako on ne može kontrolirati svoju ženu. Počinju se svađati i vikati jedno na drugo. Sukob brzo eskalira i Mirko ju udara.
– Kako bi Lidija trebala reagirati?
– Je li Mirko mogao reagirati drugačije u ovoj situaciji?
Prikaz slučaja br. 2
Plešete sa skupinom prijatelja u klubu. Na odlasku zapazite jedan par (mladić i djevojka, očigledno u vezi) koji se svađa na ulazu. On ju naziva ružnim imenom i pita ju zašto je očijukala s drugim dečkom. Ona kaže: “Nisam ga gledala…, a i da jesam, zar nisam s tobom?” On opet viče na nju. Konačno, ona kaže: “Nemaš me pravo tako tretirati”. On ju naziva bezvrijednom i govori joj da mu se makne s očiju – ne može ju gledati. Onda ju udara i ona pada. Ona vrišti na njega, govoreći kako nema pravo to učiniti.
– Što biste vi učinili? Biste li otišli? Biste li rekli nešto? Zašto da i zašto ne?
– Bi li bilo drugačije da je neki momak udario drugog momka?
– Što možete učiniti u situacijama kao što je ova?
Koje su vaše mogućnosti?
– Kakva je naša odgovornost u sprječavanju drugih da koriste nasilje?
Prikaz slučaja br. 3
Mihajlo je stariji momak koji potječe iz bogate obitelji. Jednog dana sreće Petru na putu kući iz škole i njih dvoje kratko razgovaraju. Sljedećeg dana on se opet sreće s njom i to se nastavlja, sve dok on ne odluči pozvati Petru na večeru. Kada su izašli na večeru, on joj priopći koliko mu se ona sviđa i potom je pozove u svoju kuću. U njegovoj kući oni se počinju ljubiti i Mihajlo počinje dodirivati Petru ispod veste. Međutim, Petra se onda prestaje ljubiti i kaže kako ne želi ići dalje. Mihajlo je bijesan. Govori joj kako je proveo dosta vremena s njom i kaže: “Što će reći moji prijatelji?”. On vrši pritisak na nju kako bi promijenila svoje mišljenje. Prvo pokušava biti zavodljiv, a zatim, u ljutnji, počinje vikati na nju. Tada ju počinje vući na silu i gurati prema dolje. Zatim ju prisiljava na spolni odnos iako ona nastavlja govoriti: “Ne, stani!”
– Je li ovo vrsta nasilja? Zašto i zašto ne?
– Što je Mihajlo trebao učiniti?
– Što je Petra trebala učiniti?
Prikaz slučaja br. 4
Oliver je imao težak dan u školi. Ima problema sa svojom majkom zbog ocjena u školi, zbog kojih mu je zabranila izaći van tu večer. Za vrijeme sata nije znao odgovoriti na pitanje profesora. Na igralištu, nakon nastave, Renata, djevojka iz Oliverovog razreda, smije mu se jer nije znao odgovoriti na jednostavno pitanje. „Bilo je tako lako. Zar si doista toliko glup?” Oliver joj je rekao da ušuti i gura je uza zid. Renata je bijesna i govori: „Ako me opet dirneš, vidjet ćeš…”. Oliver odgovara: „Ne, ti ćeš vidjeti…”. On ju ošamari, okrene se i ode.
– Je li Oliver bio u pravu udarivši Renatu?
– Kako je drugačije mogao reagirati?
Prikaz slučaja br. 5
Skupina prijatelja ide na ples. Jedan od njih, Ivan, primjećuje kako neki momak zuri u njegovu djevojku. Ivan mu prilazi, gurne ga i počinje tučnjava.
– Zašto je Ivan reagirao na ovakav način? Je li imao pravo gurnuti drugog momka?
– Je li mogao reagirati drugačije?
– Što su njegovi prijatelji trebali učiniti?
Prikaz slučaja br. 6
U mnogim zajednicama ljudi koji žive sa HIV-om i AIDS-om odbačeni su. Vrijeđaju ih. Nekad se njihovoj djeci ne dozvoljava odlazak u školu.
– Je li ovo vrsta nasilja?
– Vrijeđa li ova vrsta diskriminacije ljude koji žive s HIV-om i AIDS-om?
– Što se može učiniti kako bi se spriječili ovakvi događaji?
Prikaz slučaja br. 7
Monika je devetnaestogodišnja studentica koja se nedavno s kolegicom s fakulteta uselila u jednosoban iznajmljeni stan u blizini kampusa. Monika je HIV pozitivna od svoje 17. godine. Ona uzima lijekove za HIV koje mora stalno čuvati u hladnjaku. Jednog dana, njena cimerica je pita ju za što su ti lijekovi. Monika odluči biti iskrena i govori svojoj cimerici kako je HIV pozitivna. Njena cimerica je potresena i bijesna. Govori Moniki da mora odmah napustiti stan, prije nego što prenese infekciju na nju.
– Što mislite o načinu na koji je cimerica reagirala?
– Postoji li rizik infekcije da cimericu time što živi s Monikom?
– Je li ovo jedna vrsta nasilja?
– Što se može učiniti kako bi se spriječile ovakve stvari?
Prikaz slučaja br. 8
Valentino i Anita mladi su par koji je upravo dobio svoje drugo dijete. Prije no što su odlučili imati djecu, dogovorili su se da će Anita biti ta koja će ostajati kod kuće i brinuti o djeci, dok će Valentino raditi i zarađivati novac. Međutim, u posljednje vrijeme, Valentino je počeo davati Aniti sve manje i manje novca. U početku je ona morala otkazati sate njemačkog jezika, zatim nije imala dovoljno novca za odjeću, a potom niti kavu sa svojim prijateljicama. Kada bi spomenula ovo pitanje Valentinu, on bi samo rekao: “Nemamo dovoljno novca. Ti ionako previše tražiš, a ne zarađuješ ništa”. Kada Anita prigovori kako on izlazi skoro svaku večer sa svojim prijateljima i kako bi jednu večer, za promjenu, ona mogla izaći sa svojim prijateljicama, on odgovara: “Da, ja mnogo izlazim, ali ja se moram odmoriti od posla. Ti provodiš cijeli dan kući ne radeći ništa”.
– Je li ovo vrsta nasilja? Zašto da ili zašto ne?
– Što bi Anita trebala učiniti?
– Je li Valentino mogao reagirati drugačije?
– Što biste vi učinili u ovakvoj situaciji?
Prikaz slučaja br. 9
Skupina prijatelja druži se u parku. Jasna je tiha i povučena djevojka, a Ivica ju zadirkuje zbog toga. Ona ne reagira na njegova zadirkivanja, ali Goran, kojem se ona sviđa, odlučuje ju braniti. On govori Ivici da prekine i njih dvojica ulaze u raspravu. Goran udara Ivicu, nakon čega izbija tučnjava.
– Što mislite o načinu na koji se Ivica ponaša prema Jasni? Je li ovo neka vrsta nasilja? Zašto da ili zašto ne?
– Što mislite o načinu na koji je Goran reagirao? Je li ovo neka vrsta nasilja? Zašto da ili zašto ne?
– Što biste vi učinili u situaciji poput ove?
Prikaz slučaja br. 10
Krešo je mladi homoseksualac koji je tu činjenicu nedavno javno otkrio svojoj obitelji i prijateljima. Ispočetka, obitelji to bilo teško prihvatiti, ali su naposljetku promijenili svoj stav. U školi, međutim, neki su ga klinci počeli zvati “pederom” i drugim pogrdnim imenima. Također često ga maltretiraju, a ponekad čak i pretuku.
– Je li ovo vrsta nasilja? Zašto da ili zašto ne?
– Što Krešo može učiniti?
– Što njegovi prijatelji mogu učiniti?
– Što biste vi učinili u situaciji poput ove?
Dodatna građa B:
ŠTO JE RODNO UVJETOVANO NASILJE?
U mnogim državama, većina zakona i politika koristi termin „nasilje u obitelji” ili „nasilje u kući” kako bi ukazala na čin nasilja intimnog partnera, obično muškarca, nad ženama i djecom. Međutim, sve se češće koriste nazivi „rodno uvjetovano nasilje“ ili „nasilje nad ženama” kako bi se obuhvatio širok spektar činova nasilja koje intimni partneri, članovi obitelji i drugi pojedinci van obitelji vrše nad ženama. Ovi termini fokusiraju se na činjenicu da su rodna dinamika i rodne norme usko povezane s upotrebom nasilja nad ženama (Velseboer, 2003.). U suštini, koncept rodno uvjetovanog nasilja pokušava napraviti razliku između nasilja koje je temeljeno na očekivanjima unutar rodnih uloga i/ili spolnog i rodnog identitete druge osobe, od drugih tipova nasilja. Dok se rodno uvjetovano nasilje može primijeniti na žene i muškarce, djevojke i mladiće, napori za sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja u najvećoj mjeri fokusiraju se na zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojkama, jer su one te koje su u najvećoj mjeri pogođene ovim nasiljem.
U nastavku je navedena definicija rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama na temelju Deklaracije o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1994. godine, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda:
…bilo koji čin koji dovodi do, ili za koji je vjerojatna fizička, seksualna ili psihološka šteta ili patnja žena zato što su žene ili muškaraca zato što su muškarci, uključujući prijetnje takvim činovima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira pojavljuje li se u domeni javnog ili privatnog života.
… biti shvaćeno tako da obuhvaća, ali nije ograničen na sljedeće:
– Fizičko, spolno i psihološko nasilje koje se događa u obitelji, uključujući zlostavljanje, seksualno iskorištavanje, spolno zlostavljanje djece u kućanstvu, nasilje utemeljeno na mirazu, bračno silovanje, sakaćenje ženskih spolnih organa i druge tradicionalne prakse štetne po žene, izvanbračno nasilje i nasilje vezano uz eksploataciju;
– Fizičko, spolno i psihološko nasilje koje se javlja u okviru cjelokupne zajednice, uključujući silovanje, spolno zlostavljanje, spolno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u obrazovnim ustanovama i drugdje, trgovanje ženama i prisilnu prostituciju;
– Fizičko, spolno i psihološko nasilje počinjeno ili tolerirano od države ili ustanove, kad god se pojavi.
Dodatna građa
Prikazi slučajeva za razgovor
Vojin pita Suzanu želi li s njim na spoj jedno poslijepodne. Oni kratko razgovaraju, večeraju, i Vojin je pozove u motel, govoreći kako ima nešto novca za provod. Suzana se slaže. Dolaze do motela i počinju se ljubiti i milovati. Vojin počinje skidati njenu odjeću. Suzana ga zaustavlja i kaže kako ne želi imati spolni odnos. Vojin je bijesan. Govori joj da je potrošio mnogo novca na sobu i kaže: “Što će reći moji prijatelji?”. On vrši pritisak na nju kako bi se predomislila. Prvo pokušava biti slatkorječiv i zavodljiv, a zatim počinje vikati na nju u frustraciji. Konačno, povuče je snažno, gurajući je na krevet.
Amina izlazi s Edijem već nekoliko mjeseci. Odnedavno joj Edi stalno postavlja pitanja: s kim razgovara u razredu, zašto nije kod kuće kada ju nazove, zašto provodi toliko vremena sa svojim prijateljicama, kad bi mogla to vrijeme provoditi s njim. Amina je pokušala ne obraćati pažnju na ta pitanja, ali je u posljednje vrijeme Edi počeo navaljivati sve više i postajao je sve ljući. Vikao je na nju u hodnicima u školi i nazivao ju raznim imenima. Nakon toga, on se obično ispriča, ali jednom ju je čak i udario. Govori joj kako je uznemiren zato što ju voli, a ona ga “izluđuje” ljubomorom.
Isidora je sa svojim dečkom već skoro godinu dana. Nedavno joj je počeo govoriti da ima višak kilograma i da mu je previše neugodno ići bilo gdje s njom. Stalno komentira izgled drugih žena i dodaje da bi Isidora izgledala privlačnije da smršavi. Jedva joj dopušta išta jesti. Kaže joj da se mogu zaručiti tek kada smršavi.
Ivana je tek krenula u srednju školu kada je upoznala Milana. On nije bio poput ijednog drugog mladića kojeg je ikada upoznala. Bio je njena prva ljubav i svoje je slobodno vrijeme provodila s njim. Prestala se družiti s prijateljicama, a njene ocjene su se pogoršale. Svo je vrijeme lagala roditeljima o tome s kim je kako bi se mogla viđati s njim cijelo vrijeme. On je bio veoma ljubomoran i nije mogla imati niti jednog muškog prijatelja, a da se on ne naljuti na nju. Nakon što su izlazili dva mjeseca, počeli su se mnogo svađati zato što ona nije željela imati spolne odnose s njim. Jednog dana, jako su se posvađali i on ju je udario.
Maja ima 21 godinu i živi u turističkom gradu. Prošle godine upoznala je stranca, bankara, s kojim je počela izlaziti. Nije rekla svojoj obitelji o toj vezi. Iako je bio stariji, voljela je izlaziti s njim, posebno kada su izlazili u skupe restorane i popularne klubove. Neposredno prije nego što se morao vratiti u svoju zemlju, predložio je Maji da pođe s njim. Obećao joj je brz pronalazak posla i ona je prihvatila njegov poziv. Nakon što su došli u njegovu zemlju, on joj je oduzeo putovnicu i počeo ju iscrpno kontrolirati pa čak i povremeno fizički zlostavljati. Ona je otkrila kako on nije bio bankar i nema mnogo novca. Osjećala se veoma izolirano i usamljeno. Bila je daleko od svojih prijatelja i obitelji , a lokalni jezik nije znala. Muškarac ju je prisilio na rad u striptiz baru, što se plaćalo prilično dobro, ali je posao bio naporan i često je uključivao navođenje na spolni odnos.
Sofija je otišla na ples sa svojim dečkom Pavlom i nekim prijateljima. Dok su svi plesali, Sofija je primijetila kako druga djevojka pleše u Pavlovoj blizini i sve mu se više približava. Sofija ih je otišla razdvojiti i jasno joj dati do znanja da je Pavle njen dečko. Djevojka se povukla. Nakon nekog vremena Sofija je otišla s prijateljicom po piće, a kad se vratila vidjela je istu djevojku kako ponovno pleše pored Pavla, ali ovaj put na vrlo zavodljiv način. Sofija se naljutila, nazvala ju nečasnom osobom, napala djevojku, zgrabila ju za kosu i ošamarila.
Monika ima ima jedanaestogodišnjeg sina Mislava koji je vrlo kreativan i energičan. Međutim, on stalno upada u nevolje u školi. Monikin suprug Stevan često ju zbog Mislavovog lošeg ponašanja, govoreći joj kako provodi previše vremena na poslu, umjesto da više vremena provodi kod kuće, pazeći na Mislava. Jednog dana, Monika i suprug jako su se posvađali i on ju udara. Povrijeđena i ljuta, Monika napada Mislava govoreći mu kako je on nezahvalni sin koji joj samo donosi probleme.
Siniša je bio popularan i zgodan i u početku, Mina nije mogla vjerovati da pokazuje interes za nju. Ona nikada nije imala dečka i uvijek je bila svjesna svoga izgleda, posebice svoje težine. Siniša je počeo Mini stalno slati poruke, često komentirajući kako je lijepa. Jednoga dana, Siniša je zamolio Minu da mu pošalje nekoliko svojih fotografija. U početku je bila stidljiva, ali je na kraju poslala nekoliko fotografija. Siniša je rekao divne stvari o njima i Mina se, prvi put u životu, počela osjećati lijepom. Siniša je potom zatražio od Mine drugačije fotografije, npr. u kupaćem kostimu ili kratkoj suknji, kao i sliku u toplessu. Ona se nije osjećala sasvim ugodno, no nije ga željela odbiti. Nakon što je poslala Siniši poslala fotografiju, on joj odgovara s “ti ružna svinjo”. Mina je šokirana i povrijeđena. Ubrzo nakon toga, počela je dobivati tekstualne poruke od drugih mladića u njenoj školi, mladića s kojima nikada nije razgovarala, ju također počeli nazivati pogrdnim imenima. Saznala je da je Siniša poslao njenu fotografiju u toplessu gotovo svima u školi. Mina je bila ponižena. Nije se više nikada željela vratiti u tu školu.